KO ĆE ZAMENITI LARIDŽANIJA? Likvidacija vladara iz senke pokreće borbu za moć u Iranu: Jedno ime se posebno ističe! (FOTO)
Zamena najvišeg iranskog zvaničnika za nacionalnu bezbednost Alija Laridžanija nakon što je ubijen u izraelskom napadu u utorak neće biti lak zadatak.
Mnogi analitičari su smatrali da je ovaj veteran političar najvažniji donosilac odluka u zemlji, vešt pregovarač koji bi mogao da radi sa različitim taborima unutar režima i na međunarodnom nivou.
Predsednik Irana imenuje novog savetnika za nacionalnu bezbednost
Po zakonu, iranski predsednik Masud Pezeškijan biće taj koji će imenovati sledećeg savetnika za nacionalnu bezbednost, a spekuliše se da bi uticajna ličnost režima Said Džalili mogao da preuzme tu ulogu.
Analitičari kažu da postoji velika prednost da taj posao pripadne jednom od predstavnika vrhovnog vođe u Savetu za nacionalnu bezbednost.
Džalili ranije bio savetnik za nacionalnu bezbednost
Laridžanijeva smrt ostavlja Džalilija kao verovatnu opciju – on je ranije bio savetnik za nacionalnu bezbednost, bio je glavni pregovarač za nuklearna pitanja i trenutni je član Saveta za rasuđivanje svrsishodnosti.
„Džalili je tvrdokorni pristalica, vođa najglasnijeg antizapadnog i ekstremističkog dela režima“, rekao je iranski analitičar i autor Araš Azizi, koji je takođe predavač i istoričar na Univerzitetu Jejl.
„Njegov dolazak na poziciju bi istakao oštar pomak ka tvrdolinijašima, jer se Laridžani smatrao mnogo centrističnijom i pragmatičnijom figurom.“
Džalili, međutim, može biti manje vešt u radu unutar različitih delova sistema nego što je to bio Laridžani.
„Njegova krutost i ekstremizam mogli bi postati ranjivost za režim i smanjiti njegovu sposobnost da manevriše u teškoj situaciji u kojoj se nalazi“, rekao je Azizi.
Elitna Revolucionarna garda „danas drži veliki deo stvarne moći u Iranu“ i stoga bi mogla želeti nekoga sa „više vojnog iskustva koji bi mogao biti pogodniji za trenutni trenutak“, dodao je Azizi.
Ko god bude izabran za Laridžanijevu zamenu imaće glavnu ulogu u eventualnim pregovorima o okončanju rata.
„Pošto je Savet za nacionalnu bezbednost sada glavno središte moći u Iranu, ko će zameniti Laridžanija u savetu oblikovaće ravnotežu snaga režima i uticati na njegov stav prema SAD i Izraelu u eventualnim pregovorima“, rekao je Azizi.
Nakon Laridžanijeve smrti, Džalili je objavio poruku u kojoj je rekao: „Ove akcije neće spasiti slabog neprijatelja iz močvare u kojoj je zarobljen; umesto toga, ubrzaće tok njegovog poraza i poniženja“, objavila je državna novinska agencija Tasnim.
Posledice Laridžanijeve smrti
Laridžanijeva smrt u izraelskom vazdušnom napadu lišiće iransko rukovodstvo jednog od njegovih najpronicljivijih i najmoćnijih glasova i mogla bi otežati pregovore o okončanju rata, kažu analitičari.
Za mnoge posmatrače, postao je de fakto lider Irana, posebno nakon smrti vrhovnog vođe Alija Hamneija.
On je bio „pravi insajder koji je proveo decenije u centru sistema, što mu je dalo kredibilitet u različitim delovima elite“, prema rečima Hamidreze Azizija.
„Islamska Republika je stvorena da preživi gubitak pojedinaca, ali ličnosti sa tako raznolikim iskustvom nije lako zameniti.“
Izraelski udari ubili su mnoge iskusne iranske komandante i bezbednosne zvaničnike, ali gubitak Laridžanija, šefa Saveta za nacionalnu bezbednost, je drugačijeg reda.
Iako ranije možda nije bio meta, nakon što je preuzeo ključnu ulogu u napadima i strateškom planiranju, Izrael ga je početkom februara stavio u fokus.
Njegova smrt neće značajno uticati na vođenje rata, ali će zakomplikovati političko upravljanje zbog njegove uloge u porukama i međunarodnim kontaktima.
Neko poput predsednika Masuda Pezeškijanane bi mogao da okupi elitu za pregovore, smatra Azizi – za to je potrebna ličnost Laridžanijevog ranga.
Pola veka službe
Tokom skoro pet decenija, Laridžani je obavljao ključne funkcije u IRGC-u, bezbednosnim strukturama, državnim medijima i parlamentu.
Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost pohvalio je njegovu karijeru, navodeći da je „do poslednjih trenutaka svog života“ radio na napretku Irana i pozivao na jedinstvo.
„Ovakva putanja je relativno retka… Jedina pozicija koja mu je nedostajala u biografiji bila je predsednička“, rekao je Azizi.
Opisan kao „pragmatični konzervativac“, Laridžani je uspešno balansirao između različitih frakcija sistema, ostajući lojalan republici.
Bio je komandant u ratu sa Irakom, kasnije šef državnog emitera i glavni nuklearni pregovarač, a potom i predsednik parlamenta 12 godina, čime je dodatno učvrstio svoju moć.
Međunarodna uloga i nasleđe
U intervjuu za CNN 2015. godine, Laridžani je pohvalio nuklearni sporazum Obamine administracije kao „početak boljeg razumevanja drugih pitanja“.
Nakon sukoba sa Izraelom, vratio se kao šef Saveta za nacionalnu bezbednost i postao glavni međunarodni glas Irana, čak više od ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija, posećujući Moskvu, Bejrut, Abu Dabi i Oman.
Krajem januara sastao se sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i izneo iranske uslove za nuklearni sporazum.
Njegovu poziciju je pojačala sveštenička porodica – supruga je ćerka istaknutog ajatolaha, brat Sadeg je bivši šef pravosuđa, a Mohamed-Džavad Laridžani je takođe imao važne funkcije u zemlji.
Laridžani bio akademik
Laridžani je bio priznati akademik, školovao se iz matematike i računarstva na Tehnološkom univerzitetu Šarif, doktorirao filozofiju na Univerzitetu u Teheranu i pisao o Imanuelu Kantu.
Poslednjih dana govorio je o spremnosti Irana za dug rat: „Za razliku od Sjedinjenih Država, [Iran] se pripremio za dug rat“.
Njegova smrt bi mogla da produži sukob.
Bivši komandant IRGC-a, Mohsen Rezaei, vratio se iz penzije kao viši vojni savetnik novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, što sugeriše da rukovodstvo postaje militarizovanije – bez protivteže Laridžanijevog pragmatizma, rekao je Azizi.
(Kurir.rs/CNN)